Speleologija i speleoronjenje

Speleologija i speleoronjenje predstavljaju direktne metode istraživanja karstnog podzemlja, pomoću kojih poznavanje karsta dobija realnu treću dimenziju. Speleologija (spelatu - pećina i logos - nauka, grč.), jedna je od osnovnih metoda u rešavanju praktičnih inženjerskih zadataka vezanih za hidrogeološku i inženjersko geološku problematiku u karstu, uključujući i precizno geološko kartiranje karstnih kanala i kaverni.

  • Fotografije: Istraživanje pećina Kučaja i Beljanice (foto: Milanović S. 2006)

Speleologija je nauka koja se bavi proučavanjem podzemnih morfoloških oblika, njihove evolucije i speleogeneze sa dva aspekta. Prvi obuhvata proučavanje geneze speleoloških objekata i geoloških procesa u kojima oni nastaju, dok drugi podrazumeva multidisciplinarnost, tj. primenu više naučnih oblasti (biologija – flora i fauna, arheologija, hidrogeologija i dr.). Metodologija speleoloških istraživanja se odvija u nekoliko faza. Prva po pravilu obuhvata informativno speleološko izviđanje u cilju sagledavanja uslova i veličine speleoloških objekata, dok bi drugu fazu činilo speleološko kartiranje (snimanje i merenje karstnih kanala), odnosno (hidro)geološko kartiranje. Treća i četvrta faza podrazumeva izradu topografskih planova i profila na osnovu podataka prikupljenih u prethodne dve faze i korelaciju podataka sa podacima prikupljenim na površini terena.

Tokom istraživanja formira se interna baza podataka sa najvažnijim podacima o karstnom podzemlju: naziv mernog mesta, dužina, azimut, padni ugao, dimenzije kanala, (hidro)geološke karakteristike, fotografije i td.

Katastri speleoloških objekata i njihov sadržaj predmet su brojnih radova inostratnih i naših autora. Ako je u pitanju hidrogeološka problematika, broj zahtevanih podataka usmerava se u većoj meri ka genezi (pr. vrelska, ponorska), hidrološkoj funkciji (aktivni tok, periodični, suva), režimu voda i sl.

Speleoronjenje je grana speleologije tj. istraživačka tehnika koja se bavi istraživanjem podzemnih morfoloških oblika u karstu ispunjenih vodom i pruža najtačnije podatke o rasprostranjenju karstnih kanala ispunjenih vodom.

 

  • Fotografija gore: Izgled osnovnog obrasca za speleološke objekte u bazi podataka speleoloških objekata (Milanović S., 2005)
  • Fotografija dole: 3D model pećinskih kanala (Milanović S. 2005)

Speleoronjenje ima suštinski iste ciljeve kao i speleologija ali drugačije principe i načine istraživanja. Speleoronilačka istraživanja se takođe izvode po fazama kao i speleološka istraživanja, pri čemu se prikupljaju podaci u topografiji, vidljivosti, temperaturi i brzini kretanja vode, maksimalnoj dubini istraživanja, prisustvu speleofaune i td.

  • Fotografija levo: Detalj speleoronilačkog istraživanja
  • Fotografija desno: Detalj speleoronilačkog istraživanja Malog vrela (Vasić Lj, 2010)

Mnogi uspešni projekti regulacije karstne izdani realizovani su zahvaljujući podacima i podlagama prikupljenim speleoronjenjem. Takav je na pr. slučaj sa izvorištima Monpeljea, Marseja u Francuskoj, ili Niša u našoj zemlji. Često se pri neprohodnim ili suviše dubokim kanalima koriste i robotizovani uredjaji i kamere (ROV). Tako je i jedan od najinteresantnijih i najdubljih karstnih sifona izvora Fontaine de Vaucluse u Francuskoj ispitan do 308 m dubine. A prvi pokušaj i zaron u tom sifonu datiraju još iz 1878 (Ottonelli).

  • Skica gore: Istorijat zarona u Fontaine de Vaucluse (modifikovano na bazi podataka „Museum de Monde Souterrain“, (iz Milanović S. 2006)
  • Fotografija dole: Žak Kusto prilikom prvog zarona u Vokliško vrelo (iz Milanović S. 2012)

Literatura:

  1. Milanović P., 1979: Hidrogeologija karsta i metode istraživanja, Trebinje, HE ‘Trebišnjica’, Institut za korišćenje i zaštitu voda na kršu.
  2. Stevanović Z., 1988: Metodika i vidovi speleoloških istraživanja kod izrade Osnovnih hidrogeoloških karata. Zbornik radova X kongresa speleologa Jugoslavije, str. 19 29. Sarajevo
  3. Milanović S., 2004: Speleoronjenje, značajan metod istraživanja i zaštite podzemnih voda u karstu, Vodoprivreda, Vol. 211-212, septembar-decembar 2004, str. 427-439, Beograd
  4. Milanović S., 2006: Istraživanje podzemne morfologije karsta u primenjenoj hidrogeologiji, Magistarski rad, Rudarsko-geološki fakultet, Beograd
  5. Milanović S., 2012., Speleologija i speleoronjenje u hidrogeologiji karsta, Beograd, Rudarsko-geološki fakultet
  6. Milanović S., 2012: Specific investigation methods in karst – with particular emphases on speleology and cave diving, In: Семинар по проблемам инженерного карстоведения, Džeržinsk, Rusija